O Murteru

Otok Murter (17,58 km2) geografski pripada sjevernodalmatinskoj otočnoj skupini. Teritorijalno i administrativno  otok se nalazi na sjeverozapadnom dijelu Šibensko-kninske županije i najveći je  naseljeni otok šibenskog arhipelaga.

Na otoku su četiri naselja Murter, Betina, Tisno i Jezera. U njima je 2001. g. živjelo 5067 stanovnika. Prvi tragovi života na otoku sežu u vrijeme rane antičke kolonizacije. Danas je to otok na kojem se stanovnici bave ribarstvom, brodogradnjom (Betina – jadranski centar drvene brodogradnje) i turizmom. U naselju Murter je i uprava NP Kornati.

Obala otoka Murtera ističe se horizontalnom razvedenošću s brojnim otočićima, školjima, grebenima i uvalama. Klimatski otok Murter se nalazi u zoni „klime masline“. Srednja godišnja temperatura je oko 15,5 °C. Klimazonalna vegetacija otoka Murtera je šuma hrasta crnike (sveza Quercion ilicis).

Flora otoka Murtera obuhvaća 881 biljnu svojtu među kojima je 12 orhideja, 17 endema, 28 vrsta iz Crvene knjige Hrvatske od kojih je 6  kritično ugroženih - Baldellia ranunculoides (L.) Parl., Bupleurum lancifolium Hornem., Lathyrus ochrus (L.) DC., Myosurus minimus L., Triglochin bulbosa L. ssp. barrelieri (Loisel.) Rouy, Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert te Aeluropus littoralis (Gouan) Parl. na murterskim otočićima (V. i M. Vinik).   Na vlažnom području u Jezerima raste vrsta višesjemenski žabočun - Damasonium polyspermum Cosson – kojoj je otok Murter jedino nalazište u R Hrvatskoj.

Bogata flora rezultat je raznolikih staništa od kojih ističem ugrožena staništa na otoku:
slanjače sodnjače (Suaedo-Salsoletum sodae), europsko-mediteranske sitine visokih sitova (Juncetum maritimo-acuti), livade grmolike caklenjače i slanuške (Puccinelio festuciformis-Sarcocornietum fruticosae), zajednice jesenske mrižice i modrikastog pelina (Limonio-Artemisietum coerulescens) te kamenjarski pašnjaci trave rašćice i zvjezdaste djeteline (Brachypodio-Trifolietum stellati).

Tekst sastavila: M. Pandža



Text by N. Jasprica; Design by Xmedia Dubrovnik