Kneza Damjana Jude 12, pp. 83, Dubrovnik, Tel. 020 32 39 78
HR | EN
  • Dobrodošli na stranice
    Instituta za more i priobalje Dubrovnik


Organizirani istraživački rad u području oceanografije i ribarstva u Dubrovniku započeo je nakon Drugog svjetskog rata osnivanjem Ribarstvene stanice 1946. godine i utemeljenjem Biološkog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) 1949. godine. To su bili temelji današnjeg znanstveno-istraživačkog rada u Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Institut za more i priobalje se nalazi u tvrđavi sv. Ivana u dubrovačkoj staroj gradskoj jezgri. Djelatnosti Instituta su temeljna i primijenjena istraživanja prirodnih značajki Jadranskoga mora i priobalja, a posebno istraživanja strukture i procesa u ekosustavima. Institut razvija i druge djelatnosti kao što su: monitoring živih bogatstava u moru i na kopnu, monitoring kvalitete mora, eksperimentalni uzgoj biljnih i životinjskih vrsta u svrhu stjecanja fundamentalnih spoznaja i provjera odvijanja prirodnih procesa, održavanje i popularizaciju akvarija, održavanje i popularizaciju Botaničkog vrta na Lokrumu, formiranje znanstvenih i stručnih zbirka, te organiziranje tečajeva i predavanja koja su vezana s njegovom temeljnom djelatnošću. 




Institut za istraživanje mora i priobalja uvršten je u vodiču organizacije CIESM-a (Međunarodna komisija za znanstveno istraživanje Sredozemnog mora) za obalne institute u Sredozemnom i susjednim morima.
https://ciesm.org/




card img

Znanost i znanstvenici

card img

Akvarij

card img

Botanički vrt na Lokrumu

Djelatnost Instituta za more i priobalje


Djelatnosti Instituta su temeljna i primijenjena istraživanja prirodnih značajki Jadranskoga mora i priobalja, a posebno istraživanja strukture i procesa u ekosustavima, korištenje i interpretacija znanstvenih informacija za potrebe razvoja, unapređenje suradnje istraživača sa sličnim ustanovama i znanstvenim skupinama u zemlji i inozemstvu, obrazovanje i kulturna djelatnost, te pružanje stručnih usluga zainteresiranim korisnicima. Znanstvenici Instituta predavači su na Sveučilištu u Dubrovniku, te na dodiplomskim, poslijediplomnskim i doktorskim studijima na drugim sveučilištima u zemlji i u inozemstvu. Institut, u skladu s razvojem znanosti i gospodarskim prilikama, razvija i druge djelatnosti, kao što su: monitoring živih bogatstava u moru i na kopnu, monitoring kvalitete mora, eksperimentalni uzgoj biljnih i životinjskih vrsta u svrhu stjecanja fundamentalnih spoznaja i provjera odvijanja prirodnih procesa, održavanje i popularizaciju akvarija, održavanje i popularizaciju Botaničkog vrta na Lokrumu, formiranje znanstvenih i stručnih zbirka, te organiziranje tečajeva i predavanja koja su po svojoj prirodi u svezi s njegovom temeljnom djelatnošću. Institut ima dopusnicu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH za obavljanje poslova zaštite okoliša: izradbu studija utjecaja na okoliš, izradbe stručnih podloga, te obavljanje monitoringa. 

Povijest Instituta

Organizirani istraživački rad u području oceanografije i ribarstva u Dubrovniku započet je nakon Drugog svjetskog rata osnivanjem Ribarstvene stanice 1946. godine i utemeljenjem Biološkog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) 1949. godine. To su ujedno bili i temelji današnjeg znanstveno-istraživačkog rada Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Ribarstvena stanica imala je zadatak unaprijeđenja ribarstva u dubokom južnom Jadranu, dok je Biološki institut osnovan radi izučavanja podzemnih organizama našeg krša koji je u tom pogledu jedno od najinteresantnijih područja u svijetu. Ribarstvena stanica bila je u najmu u vlasetlinskoj kući kap. Pitarevića, a Biološki institut JAZU je bio smješten u kući Sorkočević-Jordan. Kasnije je Ribarstvena stanica preuzeta od "Akademijskog savjeta" iz Beograda i priključena Oceanografskoj stanici splitskog Oceanografskog instituta. Dolaskom Prof. Toma Gamulina iz Rovinja 1951. godine u Ribarstvenu stanicu, započeta su istraživanja planktona. Oceanografska stanica ukinuta je 1956. godine. Tadašnji predsjednik JAZU akademik Andrija Štampar, u želji da unaprijedi rad u Biološkom institutu, sklopio je ugovor s Općinom u Dubrovniku u kojem Biološki institut napušta svoje sjedište na Lapadu i preuzima otok Lokrum u svrhu njegove zaštite i unaprijeđenja. Istim ugovorom Biološki institut preuzima i dvije općinske ustanove - Prirodoslovni muzej (utemeljen 1872.) i Morski akvarij u tvrđavi sv. Ivana. Dubrovačka Gradska skupština je 28. prosinca 1956. podržala spajanje prirodoslovnih ustanova Dubrovnika s Biološkim institutom JAZU. Nakon prve velike rekonstrukcije akvarija (1958.-1959.) i pokretanja projekta stvaranja Botaničkog vrta na Lokrumu (1959.) s ciljem uvođenja aklimatizacije tropskog i suptropskog bilja, te obnove prirodoslovne zbirke, posebno ptica i riba, zaokružena je cjelina koja postaje značajan centar znanstvenog rada u južnom Jadranu. Godine 1960. JAZU je objedinila svoje ustanove u Rovinju, Trstenom i Dubrovniku pod vodstvom Prof. Gamulina sa sjedištem u Rovinju. Taj je ustroj napušten 1963. godine kada se ustanove u Rovinju i Trstenom izdvajaju u zasebne cjeline. Biološki institut je nastavio s znanstvenim aktivnostima, posebno istraživanjem planktona. Akademija je financijski podupirala znanstvena istraživanja u Institutu, a kupljen je i istraživački brod "Baldo Kosić". Uz to, preuređen je laboratorij za istraživanje mora u prostorijama akvarija. Institut je istovremeno započeo kadrovsko osnaživanje stipendiranjem i osposobljavanjem mladih asistenata. Tada je institut imao snažne veze i suradnju s mnogim srodnim ustanovama u Mediteranu, a poglavito sa Stazione Zoologica Anton Dohrn iz Napulja, Italija. Znanstveno-istraživački rad u Institutu u početku se zasnivao samo na istraživanju planktona. Kasnije, dolaskom botaničara, uz rad u botaničkom vrtu, intenzivno je istraživana vaskularna flora i vegetacija dubrovačkog područja. Tako organizirani Biološki institut od 1977. godine ulazi u sastav Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita kao Biološki zavod. Od 1993. godine pa sve do kraja 2005., znanstvena jezgra u Dubrovniku je djelovala u dva laboratorija: Laboratorij za ekologiju planktona i Laboratorij za ekologiju i uzgoj morskih organizama. To su bila dva od ukupno deset laboratorija Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split-Dubrovnik. U to su vrijeme dubrovački laboratoriji Instituta za oceanografiju i ribarstvo postigli izvrsne znanstvene rezultate. Iako je broj znanstvenika u dubrovačkim laboratorijima bio manji od trećine ukupnog broja znanstvenika u čitavom Institutu, njihov udio u znanstvenoj produkciji cijelog Instituta bio je 40%. Odlukom Znanstvenog vijeća Instituta za oceanografiju i ribarstvo od 2. studenog 2005., te Upravnog vijeća od 4. studenog, započeo je proces pripajanja dubrovačkih laboratorija Instituta za oceanografiju i ribarstvo Sveučilištu u Dubrovniku. Senat Sveučilišta u Dubrovniku je 15. studenoga 2005. godine utemeljilo Institut za more i priobalje kao svoju sastavnicu, a Institut je započeo s radom 1. siječnja 2006.godine.

Prostor



Institut za more i priobalje se nalazi u tvrđavi sv. Ivana u dubrovačkoj staroj gradskoj jezgri. Laboratorijski prostori zauzmaju površinu od 220 m2. Institut ima laboratorijski prostor (60 m2) za kemijske analize i analizu fitoplanktona s pripadajućom opremom, UV komoru za sterilizaciju, laboratorijski prostor za pripremu uzoraka za analizu bakterioplanktona, prostor za pripremu posuđa, kemikalija i dr. potrebnih za obavljanje analiza, sobe za mikroskopiranje i računalima za obradu podataka. U Institutu postoje bazeni za pokusni uzgoj morskih organizama, komora za uzgoj fitoplanktona, zooplanktona, školjkaša i riba. Knjižnica Instituta, uz bogati fond knjiga, posljednih godina primao je redovito sljedeće znanstvene časopise: Marine Ecology Progress Series, Journal of Plankton Research, Hydrobiologia, Marine Biology, Oceanologica Acta, Limnology and Oceanograpgy, Aquaculture, Acta Adriatica, Acta Botanica Croatica, Natura Croatica, i dr. Institut ima pristup različitim bazama podataka (projekt "Jadran"), knjižnicama i dr. Uz to, Institut ima administrativnu službu, te radionicu.

  • Projekti

SpaTeGen

DiVMAd
(IP-2019-04-9043)

Cross-border Aquatic
Biodiversity - EXChAngE

AdMedPlan Project

  • Završeni projekti

Heterogeneous autonomous robotic system in viticulture and mariculture
The main objective of the HEKTOR project is to provide a systematic solution for the coordination and cooperation of smart heterogeneous robots/vehicles (marine, land, and air) capable of autonomously collaborating and distributing tasks in open unstructured space/waters.
Explore Cross-border Aquatic Biodiversity - EXChAngE
Sveučilište u Dubrovniku/Institut za more i priobalje kao glavni partner potpisalo je 15. kolovoza 2020 ugovor sa Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU u sklopu programa...
Diatoms on Caulerpa taxifolia
Taxonomic composition of benthic diatom assemblages (Bacillariophyceae) from areas affected by invasive macroalgae Caulerpa taxifolia (Wahl). Project's leader: Ana Car, PhD; Financed by Polski Narodowe Centrum Nauki; Duration: 2013 - 2015.
Eurofleets 2: ESAW
Eurofleets 2: ESAW „Evolution and spreading of the Southern Adriatic Waters“. Project's leader: Vedrana Kovačević, Istituto Nazionale di Oceanografia e di Geofisica Sperimentale, Trieste, Italy. Collaborators: Mirna Batistić, Nenad Jasprica, Iris Dupčić Radić, Rade Garić (2015-2017).
EU/IPA project JASPPer
EU/IPA project JASPPer; Coordinator: Enis Hrustić; Collaborator: Iris Dupčić, expert in chemistry. The project is completed by 30.4.2015.
CoRE project
CoRE project: IPA Cross-border programme - Croatia-Montenegro: “Cross border joint research and awareness raising action in detecting environmental conditions.
Monitoring in the Mali Ston Bay
Monitoring in the Mali Ston Bay (from 2010 - till now): Financed by Durovnik-Neretva County. Project's leader: Valter Kožul; Collaborators: Nenad Jasprica, Davor Lučić, Mirna Batistić, Jakica Njire, Iris Dupčić Radić, Rade Garić.
Project Croatian Science Foundation (HRZZ, 6433)
Project Croatian Science Foundation (HRZZ, 6433): 'Bio-tracing Adriatic water masses (BIOTA)'. Project's leader: Zrinka Ljubešić; Collaborator: Iris Dupčić Radić
Eurooceans Integration Project 2007
Impact of Global Changes on the Dynamic of Carnivorous Gelatinous Plankton in Mediteranean Pelagic Ecosystems N. D. Yahia (Tunisia)- Project Manager
Marine lakes as natural laboratories of evolution
K. Peijnenburg, Dublin (Ireland)- Project Manager
Scientific Project (Scientific Project Manager Prof Dr Adam Benović)
The biological and ecological characteristics of the South Adriatic Sea impact specific quality of the ecosystems in the entire Adriatic because coastal areas of the South Adriatic are entirely surrounded by the deep oligotrophic water that flows from the Ionian Sea along eastern Adriatic coast.
Project Jadran
(Project "Jadran" www.izor.hr/jadran)
  • Znanstvenci

doc. dr. sc. Nenad Antolović

Viši znanstveni suradnik, docent
nenad.antolovic@unidu.hr

dr. sc. Mirna Batistić

Znanstveni savjetnik
mirna.batistic@unidu.hr

dr. sc. Svjetlana Bobanović-Ćolić

Stručni suradnik
svjetlana.bobanovic-colic@unidu.hr

dr. sc. Jakša Bolotin

Viši znanstveni suradnik
jaksabolotin@yahoo.com

dr. sc. Igor Brautović

Znanstveni suradnik
igor.brautovic@unidu.hr

doc. dr. sc. Ana Car

Znanstveni suradnik, Docent / Associate Research Scientist, Assistant Professor
ana.car@unidu.hr

dr. sc. Katija Dolina

Stručni savjetnik
katija.dolina@unidu.hr

doc. dr. sc. Iris Dupčić Radić

Znanstveni suradnik
iris@unidu.hr

doc. dr. sc. Barbara Gangai Zovko

Znanstveni suradnik
barbara.gangai@unidu.hr

dr. sc. Rade Garić

Znanstveni suradnik
rade.garic@unidu.hr

dr. sc. Nikša Glavić

Znanstveni suradnik

dr. sc. Marijana Hure

Znanstveni suradnik
marijana.hure@unidu.hr

prof. dr. sc. Nenad Jasprica

Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, redoviti profesor
nenad.jasprica@unidu.hr

dr. sc. Valter Kožul

Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju

prof. dr. sc. Davor Lučić

Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, redoviti profesor
davor.lucic@unidu.hr

dr. sc. Jakica Njire

Znanstveni suradnik
jakica.njire@unidu.hr

doc. dr. sc. Ivona Onofri

Znanstveni suradnik
ivona.onofri@unidu.hr

1991.


 

1994


 

1997




 

1998



 

2000



 

2001





 

2002



 

2003



 

2005




 

2006



 

2007





 

2008


 

2009



Bartulović, V., Matić-Skoko, S., Lučić, D., Conides, A., Jasprica, N., Joksimović, A., Dulčić, J., Glamuzina, B., 2009. Recruitment and feeding of juvenile leaping grey mullet, Liza saliens (Risso, 1810) in the Neretva River estuary (south-eastern Adriatic, Croatia). Acta Adriatica 50, 195-207. [PDF]


 

2010





 

2011




 

2012







 

2013

Batistić, M., Lučić, D., Carić, M., Garić, R., Licandro, P., Jasprica, N., 2013. Did the alien calycophoran Muggiaea atlantica outcompete its native congeneric M. kochi in the marine lakes of Mljet Island (Croatia)? Marine Ecology: An Evolutionary Perspective 34 (Suppl. 1), 3-13.

Čalić, M., Carić, M., Kršinić, F., Jasprica, N., Pećarević, M., 2013. Controlling factors of phytoplankton seasonal succession in oligotrophic Mali Ston Bay (south-eastern Adriatic). Environmental Monitoring and Assessment, doi: 10.1007/s10661-013-3118-2





Istraživačka brodica „Baldo Kosić II"

 
Istraživačka brodica „Baldo Kosić II" Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku porinuta je u pulskom brodogradilištu Tehnomont 10. ožujka 2009. Brodica služi Institutu za biološka i hidrografska istraživanja obalnog i otvorenog mora južnog Jadrana. Vrijednost brodice je 8,7 milijuna kuna, a financiralo ju je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Institut za more i priobalje u Dubrovniku, uz pomoć Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Tako je Institut nakon 17 godina dobio suvremenu istraživačku brodicu kao zamjenu za bivšu „Baldo Kosić" koja je potonula u granatiranju Dubrovnika u listopadu 1991. godine.

Osnovni tehnički podaci broda su: duljina preko svega 15, 75 m (duljina na vodnoj liniji 11,96 m); maksimalna širina 5,0 m; visina na boku 2,2 m; gaz 1,755 m; maksimalna brzina 10,5 čv; projektna GT 32; snaga pogona 377 kW. Brod je opremeljen najsuvremenijom navigacijskom opremom. Projektant brodice je Cadcon – Pula.




Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH nagradilo je koncem 2008. Institut za more i priobalje zbog postignute izvrsnosti u znanosti.

 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH nagradilo je koncem 2008. Institut za more i priobalje zbog postignute izvrsnosti u znanosti.

Zbog čega smo nagrađeni?

Znanstvenici Instituta su u razdoblju od 2006.-2008. objavili ukupno 148 znanstvenih i stručnih radova, te kongresnih priopćenja, od čega su 28 indeksirana u Current Contents bazi.

Institut za more i priobalje je proteklih godina sudjelovao u realizaciji ranije odobrenih stranih i domaćih projekata, a tijekom ove akademske godine odobrena su još dva projekta MZOŠ, i to "Biološko ekološke značajke nektonskih i bentoskih organizama u južnom Jadranu" kojeg vodi dr. sc. Valter Kožul, te projekt "Struktura planktonskih populacija u trofičkom gradijentu u južnom Jadranu " voditeljice dr. sc. Mirne Batistić.

U okviru projekta „Struktura planktonskih populacija u trofičkom gradijentu u južnom Jadranu", glavno područje istraživanja jesu otvorene vode južnog Jadrana čije praćenje u biološkom, kemijskom i fizikalnom smislu predstavljaju temelj za predviđanje pojava i promjena u ostalom dijelu Jadrana. U okviru tog projekta predviđen je nastavak suradnje Hrvatsko-Irsko–Nizozemskog projekta „Marine lakes as natural laboratories of evolution". Dosadašnji rezultati ukazuju da iste vrste u otvorenom moru i u jezerima nemaju istu genetsku strukturu, te da su vrste iz Mljetskih jezera genetski bliže istoj vrsti u Crnome moru. Ovakvi zatvoreni sustavi za koje je poznato vrijeme nastanka, tj. doba kada su se napunili morskom vodom, pružaju mogućnost za određivanje brzine evolucije pojedinih zoopalnktonskih organizama čime bi se mogle potpuno revidirati dosadašnje spoznaje. Naravno, ti rezultati omogućavaju objavljivanje radova u časopisima vrlo visokog faktora odjeka (npr. Nature i Science). Zbog velikog interesa znanstvenika iz Nizozemske, voditeljica projekta dr. sc. K. T. C. Peijnenburg, koja je ujedno i suradnica na projektu MZOŠ, nastavlja suradnju.

U okviru projekta "Biološko ekološke značajke nektonskih i bentoskih organizama u južnom Jadranu" stvorit će se pretpostavke za repopulaciju periske, kao i kontrolirani komercijalni uzgoj u Malostonskom zaljevu.



Znanstvenici Instituta sudjeluju na FP7 projektu «ENRICHMENT OF AQUACULTURE SYSTEMS BY INTRODUCTION OF COMMERCIALLY UNDERDEVELOPED MARINE SPECIES FROM DIFFERENT TROPHIC LEVELS» (Grant agreement number-222492). Projekt se izvodi u suradnji s kolegama iz Italije, Engleske i Izraela, a tematski je vezan za eksperimentalni uzgoj hridinastog ježinca. Rezultati projekta, kao i tehnologija uzgoja bit će korisna poduzetnicima zainteresiranim za uzgoj ježinaca.

U tijeku je realizacija višegodišnjeg projekta "PREDVIĐANJE PREDATORSKE ULOGE MEDUZA NA OSNOVI KVANTITATIVNIH STUDIJA ANIMALNO - FLUIDNIH INTERAKCIJA" koji se ostvaruje u suradnji sa znanstvenicima iz SAD, Slovenije, Argentine i Australije. Koordinator s hrvatske strane je znanstveni savjetnik u Institutu prof. dr. sc. Adam Benović. Projekt ima za cilj ustanoviti kvantitativno-kvalitativni aspekt raspodjele želatinoznih organizama, ustanoviti njihovu ulogu u pelagičkim sustavima južnog Jadrana. Do sada je u okviru projekta publicirano ukupno devet znanstvenih radova i kongresnih priopćenja. 


U Institut je prošle godine organizirao Prvi sastanak radne skupine integracijskog projekta EUR-OCEANS - "IMPACT OF GLOBAL CHANGES ON THE DYNAMIC OF CARNIVOROUS GELATINOUS PLANKTON IN MEDITERRANEAN PELAGIC ECOSYSTEMS". Projekt je temeljen na podacima sakupljenima u različitim dijelovima Sredozemnog mora od 1990. do 2007. godine. Sudionici sastanaka bili su znanstvenici iz Tunisa, Španjolske, Velike Britanije, Slovenije, Njemačke, Grčke i Hrvatske. Voditelj je projekta dr. sc. Néjib Daly Yahia (Tunis), a organizatorica radionice je bila dr. sc. Mirna Batistić.

Institut je bio domaćin 20th International Diatom Symposium koji je u Dubrovniku u rujnu ove godine okupio 205 znanstvenika iz 41 zemlje svijeta. Održana su ukupno 72 usmena izlaganja i prezentirano je 141 postersko izlaganje. Održane su i dvije radionice, jedan okrugli stol i radni sastanak algologa nordijskih zemalja. Tijekom simpozija, dogovorena je suradnja između znanstvenika dubrovačkog Instituta i kolega iz Poljske (University of Szczecin), Njemačke (University of Jena) i Italije (University of Napoli) na realizaciji dvaju projekta u okivru kojega će biti izrađena doktorska disertacija suradnice iz Instituta.

Također, znanstvenici Instituta sudjelovali su u popularizaciji znanosti javnim predavanjima i organizacijama kulturnih manifestacija u zemlji i inozemstvu.

Realizirana je uspješna suradnja s Vladom Kneževine Monako i Jardin Exotiqueiz Monaka u okviru koje je unaprijeđen Botanički vrt na otoku Lokrumu.

Poslovnik o radu


U skladu s člankom 65. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine", br.: 123/03., 198/03., 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07.), člankom 37. Statuta Sveučilišta u Dubrovniku koji je donesen 11. prosinca 2007. i Odlukom Senata Sveučilišta u Dubrovniku o imenovanju ravnatelja Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku od 30. svibnja 2008., ravnatelj Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, donosi

POSLOVNIK O RADU
Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku

 

Polazna osnova

Senat Sveučilišta u Dubrovniku osnovao je 15. studenoga 2005. Institut za more i priobalje kao svoju znanstvenu sastavnicu. Taj Institut je pravni slijednik Biološkog zavoda i dubrovačkih laboratorija Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, u sastavu kojega je akvarij u tvrđavi sv. Ivana i botanički vrt na Lokrumu. Institut nastavlja znanstvenoistraživačku tradiciju Biološkog instituta JAZU, koji je osnovan 1951. godine u Dubrovniku, od 1977. godine bio je uključen u sastav Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita kao Biološki zavod, te je od 1993. godine do 31. prosinca 2005. djelovao u Dubrovniku kao Laboratorij za ekologiju planktona i Laboratorij za ekologiju i uzgoj morskih organizama Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

Članak 1.

Institut za more i priobalje (dalje: Institut) je sastavnica Sveučilišta u Dubrovniku. Osnovan je radi obavljanja znanstvene i stručne djelatnosti u znanstvenom području prirodnih znanosti u cilju znanstvenoga, kulturnog, obrazovnog i gospodarskog napretka regije i Republike Hrvatske. Program znanstvenih istraživanja sastoji se od ugovorenih znanstvenoistraživačkih projekata i programa kontinuirane znanstvenoistraživačke djelatnosti.

Institut obavlja svoju djelatnost pod imenom Sveučilišta u Dubrovniku.

U dopisivanju s fizičkim i pravnim osobama Institut za more i priobalje upotrebljava i prijevod imena na engleskom jeziku, koji glasi: University of Dubrovnik - Institute for Marine and Coastal Research.

Institut nije pravna osoba, pa se njegova djelatnost temelji na pravima i obvezama Sveučilišta.

Članak 2.

Institut se nalazi u Dubrovniku, Kneza Damjana Jude 12.

Djelatnost mu se očituje u temeljnom i primijenjenom istraživanju prirodoslovnih karakteristika Jadranskoga mora i priobalja, novom znanstvenom istraživanju strukture i procesa u ekosustavu, korištenju i interpretaciji znanstvenih informacija za potrebe razvitka, unapređenju suradnje istraživača sa sličnim interesima na nacionalnoj i međunarodnoj razini, obrazovanju i kulturnoj djelatnosti, te pružanju stručnih usluga zainteresiranim korisnicima.

Institut, u skladu s razvojem znanosti i s gospodarskim prilikama, razvija i druge djelatnosti, kao što su: monitoring živih bogatstava u moru i na kopnu, monitoring kvalitete mora, eksperimentalni uzgoj biljnih i životinjskih vrsta poradi fundamentalnih spoznaja i provjera odvijanja prirodnih procesa, održavanje i popularizacija akvarija, održavanje i popularizaciju botaničkog vrta, formiranje znanstvenih i stručnih zbirka, te organiziranje tečajeva i predavanja koja su po svojoj prirodi u svezi s njegovom temeljnom djelatnošću.

Institut posjeduje vlastitu opremu, vozni i plovni park.

Radna mjesta u Institutu uređuju se Pravilnikom o radnim mjestima Instituta.

Znanstvenici i suradnici Instituta mogu sudjelovati u provedbi nastave na Sveučilištu.


I. TIJELA INSTITUTA

 
Članak 3.

Institut ima:

ravnatelja,
znanstveno vijeće.
 

Članak 4.

Osim poslova iz članka 42. Statuta Sveučilišta u Dubrovniku ravnatelj obavlja i sljedeće poslove:

Senatu podnosi akte Instituta,
organizira i vodi cjelokupan rad Instituta,
osigurava uvjete za nesmetano provođenje djelatnosti u skladu s aktima Instituta,
provodi odluke Senata Sveučilišta i Znanstvenog vijeća Instituta,
podnosi rektoru i Senatu prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima,
predlaže rektoru i Senatu zasnivanje i prestanak radnog odnosa zaposlenih u skladu sa zakonom,
predlaže znanstvenom vijeću investicije na Institutu i pokretanje postupka za izbor u znanstvena zvanja,
obavlja i druge poslove utvrđene Statutom Sveučilišta.
 

Članak 5.

U odsutnosti ravnatelja sva njegova prava, obveze i dužnosti preuzima znanstvenik Instituta kojega on odredi uz suglasnost rektora.

 
Članak 6.

Znanstveno vijeće je stručno vijeće Instituta.

Znanstveno vijeće Instituta čine svi znanstvenici Instituta izabrani u odgovarajuća znanstvena zvanja (znanstveni suradnici, viši znanstveni suradnici i znanstveni savjetnici), jedan predstavnik osoba izabranih u suradnička zvanja (asistent ili viši asistent) i jedan predstavnik izabran u stručna zvanja (stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik) Instituta.

Znanstveno vijeće Instituta pravovaljano raspravlja i odlučuje kad je na sjednicama nazočno više od polovice ukupnog broja njegovih članova.

Znanstveno vijeće Instituta donosi odluke natpolovičnom većinom ukupnoga broja članova.

Članak 7.

Znanstveno vijeće:

utvrđuje i provodi znanstvenu i stručnu strategiju Instituta,
raspravlja i odlučuje o znanstvenim i stručnim pitanjima,
provodi dio postupka izbora u znanstvena zvanja i izbor na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta kad je Institut za to ovlašten,
daje ravnatelju Instituta mišljenje i prijedloge o ostvarivanju uvjeta za razvoj znanstvenoistraživačke djelatnosti,
predlaže raspisivanje natječaja za radna mjesta znanstvenika i istraživača,
donosi Poslovnik o radu stručnog vijeća Instituta,
donosi Pravilnik o radnim mjestima u Institutu uz prethodnu suglasnost Senata,
brine o razvoju znanstvenog podmlatka,
pokreće izbor ravnatelja tajnim glasovanjem,
podnosi ravnatelju prijedlog suglasnosti za natječaj za prijavu projekata,
na prijedlog ravnatelja imenuje voditelje laboratorija,
donosi odluke o sudjelovanju u izradbi studija i podloga, te monitoringa,
donosi odluke o financijskim ulaganjima u laboratorije, akvariju i botaničkom vrtu,
donosi odluke o raspodjeli sredstava koje ostvaruje akvarij,
obavlja i druge poslove određene zakonom i Statutom.
 

Članak 8.

Znanstveno vijeće Instituta obavlja poslove iz svoje nadležnosti na sjednicama.

Znanstvenim vijećem predsjedava ravnatelj Instituta.

Na sjednicama Znanstvenog vijeća vodi se zapisnik.

Zapisnik se čuva u pismohrani Instituta i rektoratu Sveučilišta.

Članak 9.

Znanstveno vijeće može imenovati povjerenstvo radi rješavanja određenih pitanja iz svoje nadležnosti.

Broj članova povjerenstva i djelokrug njihovog rada određuje se odlukom o imenovanju.

Članak 10.

Radi obavljanja djelatnosti iz članka 36. Statuta Sveučilišta u Institutu se organiziraju ustrojbene jedinice:

Laboratorij za oceanologiju,
Laboratorij za ekologiju planktona i populacijsku genetiku,
Laboratorij za ekologiju, uzgoj morskih organizama i akvaristiku,
Laboratorij za floru i faunu kopna.
 

Članak 11.

1. Laboratorij za oceanologiju čine:
znanstveno i stručno osoblje, prostor i oprema za izučavanje problematike obalnih i otvorenih morskih područja.

2. Laboratorij za ekologiju planktona i populacijsku genetiku čine: 
znanstveno i stručno osoblje, prostor i oprema za izučavanje bioloških, ekoloških i genetičkih osobitosti morske flore i faune.

3. Laboratorij za ekologiju, uzgoj morskih organizama i akvaristiku čine:
znanstveno i stručno osoblje, prostor i oprema za izučavanje ekologije i uzgoja morskih organizama, održavanje i unaprjeđenje akvarijskih živih vrsta, akvarij, te drugi eksperimentalni uzgoj organizama za potrebe znanstvenih i stručnih radova.

4. Laboratorij za floru i faunu kopna čine: 
znanstveno i stručno osoblje, prostor i oprema za izučavanje bioloških i ekoloških osobitosti flore i faune na kopnu, botanički vrt na Lokrumu, te uzgoja mediteranskih i submediteranskih biljnih vrsta u botaničkom vrtu na otoku Lokrumu.

Članak 12.

Na čelu laboratorija nalazi se voditelj.

Voditelja laboratorija, na prijedlog ravnatelja, bira znanstveno vijeće Instituta.

Voditelj laboratorija:

organizira rad u laboratoriju/akvariju,
brine o kadru i opremi,
predlaže ravnatelju mjere za poboljšanje uvjeta rada u laboratoriju/akvariju,
koordinira znanstveni i stručni rad s voditeljima projekata.
 

Voditelj laboratorija je za svoj rad odgovoran ravnatelju.

 
II. DJELATNICI INSTITUTA

Članak 13.

Instutut ima:

znanstvenike – osobe izabrane u odgovarajuća znanstvena zvanja (znanstveni savjetnici, viši znanstveni suradnici i znanstveni suradnici),
suradnike (više asistente, asistente i znanstvene novake u suradničkom zvanju asistenta)
stručne savjetnike, više stručne suradnike i stručne suradnike – koji na odgovarajućim radnim mjestima rade stručne poslove vezane za znanstvena istraživanja,
ostale djelatnike.
 

III. NAČIN FINANCIRANJA INSTITUTA

Članak 14.

Financiranje Instituta provodi se iz državnog proračuna i vlastitom aktivnošću sukladno zakonu, na zakonima utemeljenim podzakonskim propisima, Statutu Sveučilišta u Dubrovniku i općim aktima Sveučilišta kojima se uređuje pitanje financiranja sveučilišnih sastavnica.
 

IV. JAVNOST RADA INSTITUTA

Članak 15.

Rad Instituta je javan.

O svom radu Institut sastavlja i podnosi izvješće Senatu Sveučilišta.

Institut može obavještavati javnost o obavljanju djelatnosti iz svoga djelokruga rada.

Za obavještavanje javnosti Institut može izdavati periodične publikacije.

 
V. POSLOVNA TAJNA

Članak 16.

Poslovnom tajnom smatraju se isprave i podaci čije bi priopćavanje ili davanje na uvid neovlaštenim osobama bilo protivno poslovanju Instituta i Sveučilišta ili štetilo poslovnom ugledu ili interesu i ugledu uposlenih.

Članak 17.

Povreda dužnosti čuvanja poslovne tajne predstavlja težu povredu radne obveze.

O čuvanju poslovne tajne neposredno brine ravnatelj.

Članak 18.

Ovaj poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Instituta.

Dubrovnik, 27. ožujka 2009.

 
Ravnatelj
Prof. dr. sc. Nenad Jasprica




A K V A R I J

Nalazi se u staroj gradskoj luci, u srednjovjekovnoj tvrđavi svetog Ivana.


Akvarij je zatvoren od 05.02.2024. – 04.03.2024.

Radno vrijeme akvarija


 Ponedjeljkom   Zatvoreno
 Utorak  10:00-16:00
 Srijeda  10:00-16:00
 Četvrtak  10:00-16:00
 Petak  10:00-16:00
 Subota  10:00-16:00
 Nedjelja  10:00-16:00


 

Prolaskom kroz monumentalni atrij ulazi se u fascinantni svijet tišine i ugođaja.  Posjetitelj će zastati ispred 31 akvarijskog bazena u kojima se nalazi raznoliki bogati životinjski i biljni svijet Jadranskog mora. Kroz bazene ukupnog volumena 115 m3 stalno protječe čista i svježa morska voda koja se sustavom četiri visokotlačne crpke, potisne moći 200 litara u sekundi i gravitacijskog bazena kapaciteta 150 m3, prema potrebi, može izmijeniti 10 puta na dan. U sljedećoj prostoriji desno su bazeni smješteni u prvobitne topovske niše, a sa lijeve strane se nalazi niz zidnih bazena.  Posjetitelji mogu vidjeti i zanimljiv živi svijet mnogih riba i beskralješnjaka koji se skrivaju mimikrijom, te ih naše oko teško raspoznaje od okolnog stijenja i bilja. Tu je hobotnica koja stalno čuva svoj teritorij, te naš zaštitni znak morski konjić koji lagano i uspravno pliva ili se "repom" učvrsti za morske alge i bilje. Ovo je prilika da uživo vidite zubace, orade, lubine, pagre, vrane i drozdove, jegulje i cipole, opasne zmijolike murine i miroljubive škrpine, i donedavno u Jadranu rijetkog kostoroga. Od rakova su naročito interesantni hlap ili karlo koji sam, bez pomoći, stalno prebacuje morske žale, te manje aktivni jastozi. 


BOTANIČKI VRT

nalazi se na otoku Lokrumu


Osoba za kontakt:
dr. sc.  Katija  Dolina,  stručna  savjetnica u  vrtu, 
E-mail:katija.dolina@unidu.hr (Tel. 020 32 47 28 ) 

OTOK LOKRUM površine 72 ha, nalazi se na istočnoj obali Hrvatske, nedaleko od grada Dubrovnika. Posebnim rezervatom šumske vegetacije proglašen je 1976. godine. Pretežno je obrastao gustom vegetacijom, a na relativno malom prostoru nalaze se brojni tipovi vegetacije "pravog" mediteranskog biljnogeografskog područja tzv. eumediterana. Južne okomite stijene uz more obrastaju najtoplije jadranske biljne zajednice - drvenaste mlječike i divlje masline. Otočna flora broji oko 400 biljnih vrsta. To podneblje karakteriziraju suha i vruća ljeta, te blage i kišne zime. Srednja godišnja temperatura zraka je 16°C, a prosječna godišnja količina oborina 1294 mm. U Dubrovniku je godšinje prosječno 2584 sunčanih sati.


Povijest vrta

Ime otoka Lokruma ukazuje da je još u davna vremena na njemu uzgajano bilje iz udaljenih krajeva svijeta (lat. acrumen = kiselo voće, agrum). Prve su lokrumske, korisne, vrtove posadili benediktinci u 11. stoljeću, a tada su započeli i s unošenjem nekih ukrasnih drvenastih vrsta. Prvo smišljeno unošenje egzota proveo je sredinom 19. stoljeća nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan Habsburški koji je nastavio s njegovanjem povrtnjaka, maslinika i vinograda, ali je poduzeo i značajne zahvate u uređenju vrtova i puteva. Glasoviti botaničar Roberto Visiani posjetio je, također, u to doba Lokrum i zabilježio više od 90 introduciranih rodova biljaka. I danas se u makiji mogu naći ostatci nekih nasada. Takav bi način introdukcije u današnje doba bio neprihvatljiv zbog narušavanja prirodne vegetacije.
Na stoljetnoj tradiciji tadašnja Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti osnovala je 1959. botanički vrt namijenjen istraživanju unošenja i prilagodbe biljaka iz tropskih i suptropskih krajeva svijeta u našem podneblju, osobito onih značajnih za šumarstvo, hortikulturu i farmaciju. Biljke su uzgajane iz sjemena dobivenog razmjenom sa svjetskim botaničkim vrtovima. Pažnja je posvećena drveću i grmlju podrijetlom iz sličnih podneblja, kao što su središnji Čile, južna i istočna Australija, središnja i južna Kalifornija, te južna Afrika.
Plan botaničkog vrta izradio je ugledni dubrovački krajobrazni arhitekt gospar dr. sc. Bruno Šišić. Vrt zauzima površinu od 2 ha, nedaleko lučice Portoč. Uz izložbenu površinu i staklenik, formirana su i pokusna polja, te vrt mediteranskih biljnih vrsta. Tijekom rata (1991. i 1992.) botanički vrt je izravno pogođen s pedesetak projektila koji su nanijeli štetu biljkama i pratećim objektima. Glavnina knjižnice i dokumentacije izgorjela je u požaru. Obnova vrta započeta je 1993. godine. Od 1960. godine vrt vodi dr. sc. Lav Rajevski. Rođen je 1910. u Izmailu (Besarabija). Bio je viši znanstveni suradnik u tadašnjem Biološkom institutu u Dubrovniku. Obnašao je dužnost voditelja Botaničkog odjela s ciljem stvaranja botaničkog vrta na Lokrumu, te proučavanja flore i vegetacije južnojadranskog primorja. Nastavio je, s ljubavlju, raditi i nakon umirovljenja 1985., sve do početka rata 1991. godine. Današnji botanički vrt plod je njegova dugogodišnjeg rada i entuzijazma. 
Značajan doprinos u vrtu dali su od sedamdesetih godina botaničari Vladimir Birač, Pero Đurasović, Marija i Stipe Hećimović, te vrtlar Mirko Šiljeg, a u poslijeratnoj obnovi vrta dr. sc. Sanja Kovačić i mr. sc. Tatjana Lasić-Kapetanović.



Vrt danas

Danas se na izložbenoj površini uzgaja se oko 500 vrsta, uglavnom drveća i grmlja, a u stakleniku oko 200 vrsta sukulenata (mesnatica). Mnoge introducirane vrste kojih nema na izložbenoj površini, rastu na nekadašnjim eksperimentalnim plohama koje se u novije doba oslobađaju dugogodišnje zapuštenosti.
I nadalje, osnovna smjernica ostaje proučavanje prilagodbe egzotičnih biljnih vrsta našem podneblju, uz edukaciju posjetitelja i obogaćivanje turističke ponude. U planu je uzgoj rijetkih i ugroženih biljnih vrsta hrvatske flore, što bi omogućilo njihovu zaštitu na prirodnim staništima. Danas Botanički vrt "Lokrum" djeluje u okviru Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. U vrtu je zaposlen jedan botaničar i jedan sezonski vrtlar. Iako je tradicija u vrtu duža od četrdeset godina, vrt je daleko od konačnog uređenja. Dijelovi vrta uglavnom su oblikovani tako da se na istom prostoru predstave srodne biljne vrste (npr. pripadnici istih rodova ili biljnih porodica), ili biljke prilagođene sličnim uvjetima (npr. kamenjar). Karta pokazuje raspored nekih porodica biljaka na izložbenoj površini botaničkog vrta.

Raspored porodica biljaka na izložbenoj površini u botaničkom vrtu
Atraktivan izgled jednom dijelu vrta daju kaktusi (por. Cactaceae), puje (por. Bromeliaceae) i agave (por. Agavaceae), uglavnom bilje američkog podrijetla. Većina biljnih vrsta u botaničkom vrtu je etiketirana. Gravirane pločice pokazuju znanstveni (latinski) naziv vrste (uz hrvatski naziv, ako takav postoji), podrijetlo i pripadnost odgovarajućoj biljnoj porodici. Ostali primjerci iste vrste, ako ih ima, označeni su manjom pločicom; s nazivom i brojem pod kojim je biljka evidentirana. Palme (por. Arecaceae) daju tropski izgled dijelu vrta. Uglavnom su američkog porijekla, a predstavljene su rodovima Butia, Erythea, Washingtonia, Chamaerops i dr. Odrasli primjerci se ne zaštićuju u zimskim mjesecima. Ljeti zahtijevaju obilno zalijevanje. Zbirka eukaliptusa (Eucalyptus) u botaničkom vrtu (oko 70 vrsta) procijenjena je od strane australskih stručnjaka kao najbogatija zbirka tog roda drveća izvan australijskog kontinenta. Vazdazeleno i brzorastuće drveće iz roda Eucalyptus (por. Myrtaceae) karakteristično je za Australiju i susjedne otoke; Novi Zeland i Tasmaniju. Tamo ih je ukupno oko 700 različitih vrsta. Većinom su to stabla i grmovi sušnih šuma, često otporni na sol.


  • Lokacija

  • Kontakti

Sveučilište u Dubrovniku 
INSTITUT ZA MORE I PRIOBALJE
Kneza Damjana Jude 12, pp 83, 20000 Dubrovnik

Administracija: Nenad Gledić, tajništvo
email: nenad.gledic@unidu.hr
Tel: +385 20 323 978
Fax: +385 20 323 872

Ured Ravnatelja:
Mirna Batistić, ravnateljica 
tel: 020 32 31 25 
e-mail: ravnatelj.imp@unidu.hr



Pošaljite poruku